Istrošenost kralježnice

Značajno trošenje s degradacijom strukture kralježničkog segmenta i njihove funkcije naziva se degenerativna bolest kralježnice.

Uzroci su uglavnom vezani uz dob i druge vanjske čimbenike. Godine teškog fizičkog rada, primjerice, mogu dovesti do promjena na kralježnici u smislu "" istrošenosti"". Individualne predispozicije osobe, sport i njegov intenzitet, pušenje i pretilost također utječu na trošenje. Bol i nelagoda mogu se razvijati postupno tijekom godina.
24 kralješka koji čine ljudsku kralježnicu i intervertebralni diskovi između njih podijeljeni su u tri dijela: vratna kralježnica (sedam kralježaka), torakalna kralježnica (12 kralježaka) i lumbalna kralježnica (pet kralježaka). Vertebralni segment čini najmanju funkcionalnu jedinicu kralježnice. Sastoji se od intervertebralnog diska sa tijelima susjednih kralježaka, pripadajućih zglobova kralježaka i odgovarajućih ligamentnih struktura. Četvrti dio, sakrum, sastoji se od segmenata koji su okoštali.

Početni znakovi degeneracije obično se javljaju u području intervertebralnog diska. Budući da se intervertebralni disk ne opskrbljuje izravno preko krvnih žila, već posredno difuzijom, njegov status ovisi o genetskim i vanjskim čimbenicima. Povećano opterećenje kralježnice, na primjer, zbog povećanog fizičkog rada, sjedenja, neprikladnih biomehaničkih naprezanja ili urođenih malpozicija, može značiti da se ne može održati kontinuirana opskrba hranjivim tvarima intervertebralnog diska. Zbog toga opada sposobnost intervertebralnog diska da zadrži vodu, te se smanjuje visina intervertebralnog diska.

Smanjenje visine intervertebralnog diska dovodi do nestabilnosti kralježnice koja se postupno povećava, a i funkcija živaca može biti sputana. Tijelo prvo pomaže samome sebi pokušavajući stabilizirati kralježnicu kroz povećano stvaranje kostiju tijela kralježaka. To je u mnogim slučajevima neuspješno, što dovodi do trošenja malih zglobova kralježaka. Ove degenerativne promjene, bilo pojedinačno ili u kombinaciji, dovode do boli i/ili gubitka funkcije u području tih segmenata.

Degenerativnu bolest kralježnice dijagnosticira liječnik nakon uzimanja detaljne anamneze i procjene statusa i eventualno dodatnih pretraga.

Simptomi degenerativne bolesti kralježnice obično se razvijaju tijekom duljeg vremenskog razdoblja i očituju se boli, smanjenom pokretljivosti, a česta je i upalna reakcija u zglobovima kralježaka. Osjetne i/ili motoričke funkcije također mogu biti poremećene, povremeno do te mjere da osoba ima abnormalne kožne osjete i znakove slabosti zbog kompresije živčanih korjena. Razina ograničenja varira, u rasponu od manjeg oštećenja finih motoričkih funkcija do potpune, mlohave paralize određenih mišićnih skupina. U rijetkim slučajevima gubi se kontrola nad mokrenjem i stolicom.
S godinama kralježnični kanal može postati sužen. Nastaju osteofiti i okoštavanje u području kralježnice. To može dovesti do ankiloze zglobova kralježaka.

Ovisno o težini, terapija je u početku konzervativna u smislu terapije lijekovima, fizioterapije i primjene ortoza.
Operacija se razmatra u slučaju neučinkovitosti konzervativnog liječenja i ako postoji gubitak motoričke funkcije i/ili osjeta.
Ortoze za kralježnicu koriste se u konzervativnoj terapiji za rasterećenje bolnog dijela kao i u postoperativnom liječenju.
Ilustrirani proizvodi predstavljaju primjere liječenja. Mnogi različiti čimbenici određuju je li pomagalo prikladno za vas i jeste li sposobni u potpunosti iskoristiti funkcionalnost proizvoda. Ključni aspekti uključuju vaše fizičko stanje, kondiciju i detaljan liječnički pregled.
Vaš liječnik odlučit će o tome koji tretman vam najviše odgovara.